Doboj: izvorište Luke će zbog izgradnje postepeno gubiti ulogu u vodosnabdijevanju
Grad Doboj u izvještaju o realizaciji kapitalnih investicija navodi da će izvorište Luke zbog urbanizacije i izgradnje novih stambenih i stambeno-poslovnih zona postepeno gubiti ulogu u vodosnabdijevanju grada. Pregled javno dostupnih dokumenata pokazuje da taj scenario postoji u gradskim planovima još od 2022. godine, ali cjelovita studija koja bi pokazala koliko se kapaciteta gubi i koliko će koštati zamjena nije javno objavljena.
U izvještaju Odjeljenja za finansije Grada Doboja od 15. maja 2026. godine, koji se odnosi na Plan kapitalnih investicija za 2025. godinu, urbanizacija i izgradnja novih zona navedene su kao razlog zbog kojeg će Luke postepeno izgubiti ulogu glavnog izvorišta. Kao odgovor na to pominje se izgradnja novih bunara u Pridjelu, ali dokument ne navodi ko je izradio hidrogeološku procjenu, kolika su mjerenja pada izdašnosti, u kom roku će se smanjivati korišćenje Luka niti kolika je potrebna zamjena kapaciteta.
Raniji Plan kapitalnih investicija za period 2022-2026. godine, usvojen u aprilu 2022, sadrži isto obrazloženje, uz dodatak da su bunari u Pridjelu zamišljeni kao prelazno rješenje, dok je kao trajna mjera predviđeno novo izvorište u Osječanima, sa priključkom na postojeći vodovod i izgradnjom rezervoara.
Direktor dobojskog Vodovoda Miloš Ilić je 19. jula 2023. godine izjavio da je izvorište Luke tada obezbjeđivalo 50 odsto vode u cjelokupnom sistemu, odnosno 80 odsto vode za uže gradsko područje, takozvanu prvu visinsku zonu. Riječ je o podacima iz 2023. godine, koji nisu zvanično potvrđeni za sadašnje stanje, ali pokazuju koliko je izvorište značajno za grad.
Zavod za vodoprivredu iz Bijeljine, koji je 2020. godine izradio glavne projekte, opisuje transport vode iz Pridjela prema Lukama cjevovodom dugim oko 1,75 kilometara, sa projektovanim kapacitetom do 45 litara dodatne sirove vode u sekundi. To znači da smanjeno zahvatanje vode iz bunara na Lukama ne mora nužno značiti gašenje tamošnje pumpne i dezinfekcione infrastrukture.
Na 18. kongresu geologa Srbije, održanom 2022. godine, autori Nikola Milovanović i Petar Begović iz firme Ibis-inženjering upozorili su da postojeća izvorišta u periodima niskih voda sve teže zadovoljavaju potrebe Doboja, navodeći urbanizaciju, eksploataciju šljunka u koritu Bosne i zagađenje površinskih voda kao nepovoljne uticaje. Predložili su dodatna istraživanja područja Pridjela i prostora Osječani-Kožuhe, ali njihov sažetak ne sadrži obračun izgubljenog kapaciteta niti rok napuštanja izvorišta.
Ista firma, Ibis-inženjering, ranije je 2018. godine za Grad Doboj izradila sanitarnu zaštitu izvorišta Luke, Usora i Rudanka, a Grad je 15. avgusta 2023. godine izabrao njenu ponudu, vrijednu 47.500 KM bez PDV-a, za izmjenu programa zaštite postojećih izvorišta i izradu programa zaštite izvorišta Ade u Pridjelu. Skupština grada Doboja je 22. novembra 2023. godine usvojila i odluku o zaštiti izvorišta Luke-Usora, objavljenu u Službenom glasniku broj 6/23, kojom su određene neposredna, uža i šira zona zaštite.
Vodovod u izvještaju za 2025. godinu pominje i projekat detaljnih hidrogeoloških istraživanja, elaborat o rezervama i kvalitetu podzemnih voda, kao i studiju izvodljivosti vodovodne i kanalizacione infrastrukture, čiji cjelovit sadržaj nije javno objavljen. Iz dosadašnjih dokumenata proizilazi da stručna osnova za najavu o budućnosti izvorišta Luke postoji u naznakama, ali da nedostaje cjelovita, javno dostupna studija koja bi potvrdila obim gubitka kapaciteta i trošak zamjene.
Sve vijesti: DobojIzvori
Dobojski.infoZGRADE RASTU, A KO ČUVA VODU? Šta dokumenti otkrivaju o budućnosti izvorišta LukePodijelite
Uočili ste grešku? Prijavite je. Ispravke objavljujemo na samom članku.