Firma za naoružanje iz Laktaša lobira kod američke vojske i CIA-e
Kompanija „Matra Group“ iz Glamočana kod Banjaluke, koja proizvodi šaržere za automatske puške, preko lobističke firme svog vlasnika pokušava da ubijedi američko Ministarstvo odbrane da kupuje njenu vojnu opremu, pokazuju dokumenti američkog Kongresa koje je objavio portal Detektor.
Robert Harmala, američki advokat i većinski vlasnik „Matra Groupa“, u julu 2025. godine je sa svojom firmom „Telegraph Avenue Advisors“ sa sjedištem u Vašingtonu potpisao ugovor o lobiranju za kompaniju koju posjeduje. „Matra Group“ je registrovana 2013. godine u Travniku, a danas posluje u Glamočanima, nadomak Banjaluke, gdje proizvodi namjensku opremu, prvenstveno šaržere za puške tipa AK-47.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, firma je 2021. godine bila među rijetkim domaćim kompanijama sa dozvolom za izvoz na afričko tržište, a Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je 2016. godine navodi među vodećim izvoznicima naoružanja. Ministar spoljne trgovine Staša Košarac je naveo da je „Matra“ 2022. godine bila jedna od tri bh. firme kojima su izdate dozvole za izvoz oružja i vojne opreme u Izrael, mada direktor firme Enes Hodžabegović tvrdi da taj posao nikada nije realizovan.
Izvještaji podneseni američkom Kongresu pokazuju da je Harmalina lobistička firma za rad u korist „Matra Groupa“ tokom 2025. i 2026. godine prihodovala manje od 5.000 dolara po tromjesečju, što može značiti da uopšte nije bilo isplata. Hodžabegović je Detektoru rekao da kompanija nije platila ništa za lobiranje. Posljednji izvještaj, podnesen 15. oktobra ove godine, ne navodi nikakvu lobističku aktivnost, iako je registracija i dalje aktivna.
Kao teme lobiranja navedeni su zagovaranje kod američkog Ministarstva odbrane da kupuje vojnu opremu od „Matra Groupa“, kao i reautorizacija američkog Zakona o nacionalnoj odbrani, koji određuje od koga vojska SAD-a može da kupuje naoružanje. U izvještajima nije precizirano za koje tačno proizvode je lobirano. Od oktobra 2025. na spisku institucija s kojima je Harmala bio u kontaktu našla se i američka vojska, kao i Centralna obavještajna agencija (CIA), a od januara 2026. i Odbrambena logistička agencija SAD-a.
Predsjednik Centra za sigurnosne studije u Sarajevu Denis Hadžović je ocijenio da su ovakve lobističke aktivnosti u skladu sa pristupom sadašnje američke administracije. „Sa ovom administracijom sve je trgovina, tako da i neke kompanije poput ovih traže izlaz na to tržište. To je osnovna premisa američke politike“, rekao je Hadžović, dodajući da se bh. firme moraju prilagoditi takvim okolnostima.
Harmala nije odgovorio na pitanja o tome koje je tačno proizvode nudio američkim institucijama, niti da li je i koliko plaćeno za lobiranje, navodeći da zbog propisa u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj o objavljivanju informacija mora da odbije komentar.
Sve vijesti: LaktašiIzvori
Micro MrezaFirma za oružje iz Laktaša u kontaktima s CIA-om i vojskom SAD-aPodijelite
Uočili ste grešku? Prijavite je. Ispravke objavljujemo na samom članku.