Srijeda, 18. novembar 2026.

Gljivar iz Prijedora pola vijeka otkriva tajne Kozare: od vrganja do opasnih dvojnika

Čitanje 2 min Iz tri izvora

Roman Ostojić iz Prijedora već skoro pola vijeka pronalazi i proučava gljive na Kozari, gdje je do sada pronašao 82 jestive vrste, uključujući i tri vrste tartufa. Planina na rubu Panonske nizije ima registrovano gotovo 300 vrsta gljiva, a jesenji dani privlače brojne berače u rano jutro.

Ostojić se gljivarstvom počeo baviti kao dječak, kada je prvi put ubrao vrganj, a pravu ljubav prema ovom poslu razvio je uoči rata, zahvaljujući kolegi koji je poznavao preko 300 vrsta gljiva. „Od njega sam naučio mnogo, čitao literaturu i evo uspješno se bavim gljivarstvom već skoro 50 godina", kaže Ostojić. Najviše se na Kozari beru vrganji, lisičarke i rujnice, a cijenjene su i pljeve. Poseban oprez, objašnjava Ostojić, zahtijevaju uslovno jestive vrste poput biserke, koja sadrži otrov hemolizin razgradiv tek na temperaturi od 47 stepeni, pa je bez temeljite termičke obrade opasna za jelo. Smrčak, nekada poznat kao „begovska gljiva", skup je i cijenjen na zapadnom tržištu, ali je u sirovom stanju takođe štetan, dok termički obrađen postaje delikates.

Iskusni gljivar naglašava i značaj pravilnog branja, kako bi se sačuvao micelijum i omogućio dalji rast gljiva. „Ja ne čupam gljive i ne režem ih - zavrtim je u krug, pa ona pukne na sastavu plodnog tijela i micelijuma. Kada je izvadim, rupu lagano zatvorim rukom i zašuškam da spriječim direktan dodir vazduha sa micelijumom i spriječim truljenje", objašnjava Ostojić.

O zdravstvenim koristima gljiva govori Žaklina Šatara Marković, magistar farmacije i nutricionizma. Ona ističe da gljive imaju izuzetnu nutritivnu gustinu uz mali broj kalorija, te da sadrže antioksidanse poput glutationa i beta-glukana koji djeluju kao prirodni podsticaj imunitetu. Bogate su selenom, vitaminom D, bakrom i vlaknima, a posebno je važno vlakno hitin koje pomaže čišćenju crijeva.

Zbog niskog glikemijskog indeksa i male kalorijske vrijednosti - do 40 kalorija na 100 grama - gljive su, prema riječima nutricionistkinje, pogodne za dijabetičare i osobe sa insulinskom rezistencijom, iako ne mogu u potpunosti zamijeniti meso jer ne sadrže sve esencijalne aminokiseline. Kada je riječ o djeci, preporučuje se da nakon prve ili druge godine jedu isključivo gajene vrste poput šampinjona i bukovača, uvijek termički obrađene, dok se divlje gljive djeci ne preporučuju zbog teže probavljivosti i mogućih kontaminacija.

Stručnjaci upozoravaju da branje gljiva nosi rizike, posebno za početnike koji nisu sigurni u prepoznavanje vrsta. Preporuka je da se u šumu ne ide bez iskusnog gljivara, kako bi se izbjegla zamjena jestivih vrsta sa opasnim dvojnicima.

Sve vijesti: Prijedor

Izvori

PrijedorDanasOd “Begovske gljive” i šumskih apoteka do opasnih dvojnika: Tajni svijet gljiva pod krošnjama Kozare Kozarski vjesnikOD “BEGOVSKE GLЈIVE” I ŠUMSKIH APOTEKA DO OPASNIH DVOJNIKA – TAJNI SVIJET GLJIVA POD KROŠNJAMA KOZARE Prijedor24hOD “BEGOVSKE GLЈIVE” I ŠUMSKIH APOTEKA DO OPASNIH DVOJNIKA – TAJNI SVIJET GLJIVA POD KROŠNJAMA KOZARE

Podijelite

Uočili ste grešku? Prijavite je. Ispravke objavljujemo na samom članku.

Još vijesti: Prijedor