Hranilice za ptice u dvorištu mogle bi da ubrzaju širenje ptičjeg gripa u Australiji

Naučnici upozoravaju da hranilice za divlje ptice u dvorištima mogu postati žarišta širenja soja H5N1 ptičjeg gripa, jer okupljaju vrste ptica na način koji se u prirodi rijetko dešava. Ovo se posebno odnosi na Australiju, gdje se virus trenutno širi i već je usmrtio veliki broj divljih ptica i sisara.

Prema istraživanjima, oko polovina australijskih domaćinstava hrani divlje ptice, a mnogi to rade svakodnevno. Kada se u dvorištu ostavi hrana poput sjemenki ili ostataka mesa, na jedno mjesto se privlači veliki broj različitih vrsta ptica u kombinacijama i brojevima koji se u prirodnim uslovima ne bi desili, što povećava rizik od prenosa bolesti.

Soj H5N1 je već desetkovao populacije divljih ptica i sisara širom svijeta. U Australiji je nedavno usmrtio više od 1.000 ćubastih čigri, a zabilježen je i prvi slučaj zaraze kod kopnenog sisara - dugonose bunde. Stručnjaci upozoravaju da bi zaraza mogla ugroziti i najugroženije vrste, poput papagaja sa narandžastim grudima, gurajući ih ka izumiranju.

Profesor emeritus Darijl Džouns sa Univerziteta Grifit u Australiji, autor teksta objavljenog na portalu ScienceDaily, navodi da hranjenje divljih ptica djeluje bezopasno, ali s obzirom na broj ljudi koji to rade i rizike po ptice i ljude, ova aktivnost može dovesti do daleko većeg broja uginuća u prirodi.

Osim ptica, virus može ugroziti i životinje strvinare poput oposuma, lisica i vrana koje se hrane leševima zaraženih ptica. Ljudi koji su u bliskom kontaktu sa zaraženom divljom faunom, poput čuvara divljih životinja i veterinara, takođe mogu da se zaraze, iako je zaraza kod ljudi rijetka i obično izaziva samo blage simptome.

Prema navodima istraživanja, najefikasnija mjera zaštite je potpuno prestati sa hranjenjem ptica, jer im dodatna hrana najčešće nije neophodna - većinu ishrane ionako obezbjeđuju iz prirodnih izvora poput insekata i crva. Onima koji ipak nastave da hrane ptice savjetuje se da nude manje količine hrane kako bi se smanjilo okupljanje na jednom mjestu, da izbjegavaju hranjenje iz ruke i da redovno čiste površine i opremu za hranjenje domaćim izbjeljivačem.

Građanima se savjetuje da ne dodiruju bolesne ili uginule ptice i morske sisare, već da zabilježe lokaciju, fotografišu ih sa bezbjedne udaljenosti, sklone kućne ljubimce i prijave slučaj nadležnim službama.