OpenAI tvrdi da je rješenje jednog od milenijumskih matematičkih problema, spor oko autorstva zasjenio otkriće

Kompanija OpenAI saopštila je da su njeni AI agenti riješili Navier-Stoksov problem postojanja i glatkosti, jedan od sedam milenijumskih problema koje je 2000. godine odabrao Institut Klej. Otkriće je odmah zasjenjeno optužbama da je kompanija u tome iskoristila rad matematičara sa kojima nije podijelila zasluge.

Navier-Stoksove jednačine opisuju kretanje fluida poput vode i vazduha i naširoko se koriste u dinamici fluida, ali do sada nije bilo poznato mogu li se pod određenim uslovima jednačine „srušiti“ i predvidjeti nemoguće stanje, poput fluida sa beskonačnom brzinom. Za rješenje ovog problema predviđena je nagrada od milion dolara, a prije ovog slučaja riješen je samo jedan od sedam milenijumskih problema.

Matematičar sa Njujorškog univerziteta Tristan Bakmaster u ponedjeljak je na mreži Mastodon objavio dokaz da se pojednostavljena verzija jednačina zaista može srušiti, radeći na tome skoro godinu dana zajedno sa Leventom Alpegeom, zaposlenim u kompaniji Anthropic, uz pomoć javno dostupnih modela OpenAI-ja i Anthropica. Istog dana OpenAI je predstavio dokaz da se sruši i puna verzija jednačina, koristeći interni model koji, kako tvrde, znatno nadmašuje njihov model Astra predstavljen prošle sedmice. Kompanija je saopštila da neće tražiti novčanu nagradu za rješenje.

Bakmaster je objavio i dokument o razgovoru sa zaposlenima u OpenAI-ju, tvrdeći da su mu ponudili dva izbora - da on i Alpege objave svoj rad, a OpenAI sutradan svoj, ili da sarađuje sa OpenAI-jem na radu iz kojeg bi Alpege bio isključen kao autor zbog svoje pripadnosti Anthropicu, glavnom konkurentu OpenAI-ja. Prema njegovim navodima, zaposleni u OpenAI-ju su negirali da su njihovi agenti imali pristup transkriptima njegovog i Alpegeovog rada, dok na pitanje da li su modeli trenirani na tim transkriptima nisu odgovorili.

Sebastijan Bibek, član tehničkog osoblja OpenAI-ja, izjavio je na konferenciji za novinare da je tim bio podstaknut da se posveti problemu nakon što je čuo glasine o Bakmasterovom i Alpegeovom radu. OpenAI je odbacio optužbe da je koristio njihov rad bez odavanja priznanja.

Prema Havijeru Gomez-Serranu, profesoru matematike na Univerzitetu Braun, oba dokaza - Bakmasterov i Alpegeov, kao i OpenAI-jev - oslanjaju se na pristup koji su ranije razvili matematičari Dijego Kordoba i Luis Martinez-Zoroa, jedan od nekoliko pristupa za koje se smatralo da mogu dovesti do rješenja Navier-Stoksovog problema.

Slučaj je otvorio pitanje kako će se ubuduće odvijati saradnja između akademskih matematičara i velikih AI kompanija, s obzirom na to da napredak u rješavanju najvažnijih matematičkih problema sve više zavisi od resursa dostupnih samo nekolicini vodećih kompanija u ovoj oblasti.