U Banjaluci i dalje netaknuto zagađeno zemljište kod bivšeg „Incela“
U krugu bivšeg preduzeća „Incel“ u Banjaluci sedam godina od požara koji je izazvao jednu od najvećih ekoloških nesreća u gradu i dalje stoji oko 4.800 kubnih metara zemljišta zagađenog kancerogenim piralenom, teškim metalima i naftnim derivatima. Za potpuno uklanjanje opasnog otpada, prema procjenama UNDP-a i češkog instituta Dekonta, potrebno je oko 15 miliona KM, a novca za taj posao i dalje nema.
Rukovodstvo Poslovne zone „Incel“ tvrdi da ne može da finansira projekat bez pomoći entitetskih i državnih organa i upozorava da je zbog zagađenja odustalo više od deset potencijalnih investitora. Iz gradskog Odjeljenja za inspekcijske poslove su ranije poručili da je kontaminirani teren ograđen trakom, da opasnosti po prolaznike nema i da Grad nema ni nadležnost ni sredstva u budžetu da čisti privatni i industrijski otpad.
Resorno entitetsko ministarstvo od 2020. godine ponavlja stav zasnovan na Zakonu o upravljanju otpadom i načelu „zagađivač plaća“, po kojem je čišćenje obaveza vlasnika parcela i privrednih subjekata koji upravljaju lokacijom. Dok tri strane prebacuju odgovornost jedna na drugu, zemljište ostaje netaknuto.
Osnovni sud u Banjaluci potvrdio je optužnicu protiv direktora privatne firme „Univerzum“ zbog krivičnog djela zagađivanja životne sredine, a Okružno javno tužilaštvo Banjaluka je krajem 2024. godine otvorilo novu istragu zbog sumnji da se zagađeni mulj i zemlja iz „Incela“ nelegalno iskopavaju i deponuju po okolnim banjalučkim naseljima.
Problem piralena u Banjaluci nije nov - izvještaj rađen u periodu od 2002. do 2004. godine, u sklopu projekta finansiranog od Evropske komisije o procjeni zagađivača nastalih iz otpadnih materijala tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji, pokazao je da je zemljište u okolini Banjaluke treće najzagađenije u BiH piralenom, sa izmjerenih 400.000 nanograma po gramu, iza Tešnja i Tuzle. Banjaluka je u tom istraživanju uzeta kao pilot-projekat zbog sumnje na prisustvo većih količina ove kancerogene materije.
Istraživanje je potvrdilo da je tokom rata od 1992. do 1995. godine spaljivanjem ili oštećenjem industrijskih i vojnih objekata u Bosni i Hercegovini oslobođena velika količina perzistentnih organskih zagađivača, uključujući polihlorovane bifenile. Prema podacima iz izvještaja, oko 500 transformatorskih stanica i kondenzatora u BiH, uglavnom na području Federacije, bilo je oštećeno ili uništeno u ratu.
Sve vijesti: Banja LukaIzvori
BukaIzvještaj star 20 godina otkrio piralen u BiH i regionu – mapa zagađenja od Banjaluke i Tuzle do Bihaća i KragujevcaPodijelite
Uočili ste grešku? Prijavite je. Ispravke objavljujemo na samom članku.