Depoziti građana u bankama BiH dostigli rekordnih 21,39 milijardi KM

Depoziti stanovništva u Bosni i Hercegovini su na kraju septembra dostigli rekordnih 21,39 milijardi KM, pokazuju podaci Centralne banke BiH. Ekonomisti upozoravaju da iza ovog rasta ne stoji samo želja za štednjom, nego i strah od neizvjesne budućnosti i nerazvijeno tržište kapitala.

Prema podacima Centralne banke BiH, depoziti stanovništva na kraju septembra bili su za 2,5 milijardi KM, odnosno 13,3 odsto veći nego u istom periodu prošle godine. Činili su 52,1 odsto ukupnih depozita u bankarskom sektoru, što znači da građani u bankama drže više novca nego privredna društva i druge institucije zajedno.

Od ukupnog iznosa, oročeni i štedni depoziti iznosili su 6,26 milijardi KM, dok su depoziti po viđenju dostigli 4,13 milijardi KM. Najveći dio sredstava, čak 11 milijardi KM, nalazio se na transakcijskim računima, što pokazuje da veliki dio novca ostaje dostupan za svakodnevne potrebe, a ne u klasičnoj štednji.

Ekonomista Zoran Pavlović smatra da građani novac prvenstveno čuvaju u bankama zbog straha od neizvjesne budućnosti, ali i zato što nemaju dovoljno drugih mogućnosti za ulaganje. „Pošto nemamo razvijeno tržište akcija, ljudi se, zabrinuti za svoju budućnost i u slučaju eventualnih problema, opredjeljuju da novac čuvaju na bankovnim računima. Kada je situacija nesigurna, tada odustajete od potrošnje i držite pare na računu“, rekao je Pavlović za „Glas Srpske“.

Prema njegovim riječima, građani u takvim okolnostima odlažu i veće kupovine, čak i kada su cijene povoljne, jer čekaju stabilniju političku i ekonomsku situaciju. Pavlović je komentarisao i inicijativu Centralne banke BiH za uspostavljanje Odbora za finansijsku edukaciju, ocijenivši da je finansijsko obrazovanje mladih važno, ali da samo po sebi nije dovoljno bez razvijenog tržišta kapitala.

„Jedno je pismenost, a drugo je razvoj sekundarnog i tercijarnog tržišta akcija. Te dvije stvari moraju da idu zajedno. Kod nas, nažalost, ne postoje dovoljno razvijene mogućnosti za kupovinu i trgovinu akcijama“, naveo je Pavlović, dodajući da se među akcijama kojima se kod nas može trgovati izdvaja Telekom Srpske.

Govoreći o drugim oblicima ulaganja, Pavlović je istakao da izbor zavisi od iznosa novca kojim građani raspolažu - oni sa manje sredstava mogu razmotriti kupovinu zlatnih pločica u Evropskoj uniji, dok veći kapital otvara mogućnost ulaganja u garažna mjesta ili nekretnine, koje osim očuvanja vrijednosti novca mogu donositi i prihod od iznajmljivanja. „Ko nema mogućnost za takva ulaganja, onda bolje da drži pare u banci“, poručio je Pavlović.